MEĐUBISKUPIJSKI SUD I. STUPNJA U ZAGREBU
✣
MEĐUBISKUPIJSKI PRIZIVNI SUD U ZAGREBU

Česta pitanja

O mjerodavnom sudu

U Zagrebu djeluju Međubiskupijski sud prvoga stupnja i Međubiskupijski prizivni sud. U Splitu djeluje Crkveni interdijecezanski sud prvoga stupnja i Crkveni interdijecezanski sud drugoga stupnja. U Rijeci djeluje Interdijecezanski ženidbeni sud prvoga stupnja, u Zadru Nadbiskupijski sud prvoga stupnja, a u Đakovu Međubiskupijski sud prvoga stupnja. Adrese svih sudova u Hrvatskoj možete naći na našoj mrežnoj stranici.
Ne. Papi je, naime, pridržan sud samo u ženidbenim parnicama državnih poglavara. Svatko u načelu ima pravo pokrenuti parnicu pred sudištem Apostolske Stolice, Rimskom rotom. No, zbog enormnih troškova koje bi iziskivalo prevođenje spisa te putovanje stranaka i svjedoka u Rim, Rimska rota rješava vrlo ograničen broj parnica, najviše u prizivnim stupnjevima. Parnice za utvrđivanje nevaljanosti crkvene ženidbe rješavaju uglavnom biskupijski, međubiskupijski ili regionalni mjerodavni sudovi koji postoje u cijeloj Crkvi, pa tako i u Hrvatskoj.
Sud je ustrojen prema odredbama Zakonika kanonskoga prava. Na sudu se mogu sresti: sudski vikar (predsjednik suda), suci, branitelj veze, promicatelj pravde, zastupnik, odvjetnik, kancelar, bilježnik, sudski vještaci, tumači i suradnici. U svakoj parnici prisutna su: 1) tri suca, 2) jedan branitelj veze, 3) bilježnik. Stranka može sebi postaviti i odvjetnika.
Mjerodavni sud prvoga stupnja je: 1. sud mjesta u kojemu je slavljena ženidba; 2. sud mjesta u kojemu jedna ili obje stranke imaju prebivalište ili boravište; 3. sud mjesta u kojemu se stvarno treba prikupiti većina dokaza.
Bilježnik bilježi sva svjedočanstva i svojim potpisom potvrđuje njihovu vjerodostojnost. Pripada mu briga da se spisi suda sastavljaju i otpremaju prema sučevom nalogu te da se čuvaju u arhivu. Bilježnik ima zadaću unijeti u zapisnik sve spise koji prispiju sudu; unijeti u zapisnik početak, tijek i završetak svake parnice; primiti isprave koje stranke podnesu; otpremiti pozive i dopise; skrbiti za pripravu sažetaka postupaka i njihovu dostavu sucima; čuvati spise i isprave svake parnice; poslati njihov primjerak, potvrđen oznakom vjerodostojnosti, ako se ulaže priziv ili po službenoj dužnosti prizivnom sudu; čuvati u arhivu suda izvorni primjerak spisa i isprava; potvrditi primjerak svakog spisa ili isprave znakom vjerodostojnosti na zakonit zahtjev onoga koji je zainteresiran; vratiti isprave.
U parnicama o ništavosti ženidbe uvijek se zahtijeva nazočnost branitelja veze. Njegova je dužnost, u svakom stupnju suđenja, predlagati bilo koju vrstu dokaza, protivljenja i izuzeća koji, sačuvavši istinitost stvari, pridonose zaštiti ženidbene veze. Nikada ne smije djelovati u prilog ništavosti ženidbe. Branitelj veze ima zadaću braniti ženidbenu vezu, zaštititi da bude viđena istina stvari i da se saslušaju sve strane u postupku. U kanonskim postupcima u kojima je u pitanju javno dobro, mora biti prisutan promicatelj pravde kako bi štitio javno dobro.
 
Svaki dijecezanski biskup dužan je za svoj biskupijski sud postaviti jednoga sudskog vikara (predsjednika suda) ili oficijala s redovitom vlašću suđenja. Biskupijski sudski vikar tvori jedan sud s biskupom. Za sudove, bilo biskupijske bilo međubiskupijske, trebaju se postaviti suci. Zadaća sudskog vikara i sudaca je suditi u parnicama za koje su mjerodavni prema kanonskim propisima.
Odvjetnik i zastupnik dužni su po svojoj službi štititi prava stranke. Dužnost zastupnika je predstavljanje stranke, podnošenje tužbe i utoka sudu, primanje priopćenja suda te obavještavanje stranke o stanju parnice, a sve što se tiče obrane uvijek je pridržano crkvenom odvjetniku.
U svakoj parnici sudjeluju suci, branitelj veze, bilježnik, a od slučaja do slučaja promicatelj pravde, odvjetnici, vještaci i tumači.
Ispišite stranicu: