MEĐUBISKUPIJSKI SUD I. STUPNJA U ZAGREBU
✣
MEĐUBISKUPIJSKI PRIZIVNI SUD U ZAGREBU

Česta pitanja

O presudi i prizivu

Ne. Sud ne dolazi lako do presude o ništavosti ženidbe jer to nije u njegovoj moći. Sud do presude može doći jedino (»lako«) ako suci postignu dostatnu moralnu sigurnost da je određena ženidba nevaljano sklopljena na sam dan vjenčanja i to iz kanonskih razloga. Moralnu sigurnost suci postižu na temelju izjava stranaka u postupku, svjedoka, stručnih mišljenja, isprava, očevida... Na lakoću donošenja presude najviše utječe istina i sudjelovanje stranaka i svjedoka u postupku. Činjenice govore da se danas donosi više presuda o ništavosti ženidbe nego u prošlosti. Razlog tome leži u činjenici što sudovi zaprimaju više tužbi. Veći broj zaprimljenih tužbi upućuje na krizu kroz koju prolaze ženidba i obitelj. U naše vrijeme ženidba i obitelj prolaze fazu duboke preobrazbe koju možda nijedna druga svjetovna i vjerska ustanova danas nije dočekala, privlačeći, »između svjetlosti i tame«, veoma žive brige onih koji su zainteresirani za sudbinu čovjeka i društva u kojem čovjek živi. Mnoge obitelji takav položaj žive vjerne vrjednotama koje su temelj obiteljske ustanove. Druge su pred svojim zadaćama i dužnostima zapale u nesigurnost i smućenost ili čak u sumnju i neznanje s obzirom na duboki smisao i istinu o bračnom i obiteljskom životu.
Ne. Svaka nezadovoljna stranka ima pravo priziva na sud višega stupnja. Više o pravu priziva vidi ovdje.
To ovisi o odnosima između Crkve i države. Pojedine države potpisale su međunarodne ugovore sa Svetom Stolicom, a jedan od predmeta ugovora obično su i »građanski učinci odluka crkvenih sudova«. U hrvatskom ugovoru o pravnim pitanjima naglašava se da će, zbog primjene građanskih učinaka, nadležnom državnom sudu biti dostavljene odluke crkvenih sudova o ništavosti ženidbe i odluke vrhovne vlasti Crkve o razrješenju ženidbenih veza. No, u toj materiji nije potpisan provedbeni ugovor. Stoga se u svim parnicama kod podnošenja tužbe traži da stranka dostavi brakorazvodnu parnicu općinskoga suda, koja je sucu ujedno pokazatelj da je ženidba nepovratno propala tako da je nemoguće ponovno uspostaviti bračni suživot.
Statistika u ovom slučaju ne govori apsolutno ništa. Ako netko dobije presudu u kojoj je utvrđena ništavost ženidbe, to isključivo ovisi o dokazima koji pokazuju ništavost sklopljene ženidbe. Naime, postoje i slučajevi podnošenja zahtjeva koji su temeljeni na »zadovoljavanju različitih osobnih interesa« stranaka, a ne na otkrivanju »istine stvari«. Stoga statistika za pojedinačni slučaj, posebno ako netko želi podnijeti zahtjev koji je utemeljen, ništa ne znači.
Sud uvijek treba biti na strani istine koju sudac crpi iz spisa i dokaza. Ako sud na kraju postupka ne može doći do moralne sigurnosti o ništavosti ženidbe, odnosno ako se pojavljuje dvojba, tada se primjenjuje načelo da »ženidba uživa pravnu pogodnost«, tj. u dvojbi ženidbu treba smatrati valjanom dok se ne dokaže protivno. Tim načelom pogoduje se ženidbi, odnosno njezinoj valjanosti, i nju se želi zaštititi.
Presuda se donosi na temelju izjava stranaka, svjedoka, isprava, vještačenja stručnjaka, ako su bila potrebna, i drugih dokaza.
Ne trebate dolaziti na sud. Nakon propisno podnesenog priziva, parnicu na prizivni sud prenosi sud prvog stupnja.
Stranka koja se smatra oštećenom presudom prvog stupnja ima pravo podnijeti priziv protiv presude na sud drugoga stupnja. Priziv se mora uložiti u neprekoračivom roku od petnaest iskoristivih dana poslije obavijesti o objavljivanju presude, mora biti ispravno naslovljen i razlozima potkrijepljen.
Ispišite stranicu: